Prošlo je 12 meseci transformacije, a kako zaposleni uspevaju da rade na daljinu, postavlja se pitanje – hoće li 2021. godina biti obležena kao kraj kancelarija?
Covid-19 bi trajno mogao da promeni način rada pošto se kompanije primorane da omoguće rad na daljinu zbog pandemije mogu suočiti sa zaposlenima koji neće želeti da se vrate u kancelarije kada se ukinu ograničenja, Istrazivanja kažu da čak 42% radnika u SAD-u radilo je od kuće puno radno vreme tokom prvog zaključavanja zbog Covid-a 19.
Studije tokom ovih meseci podržale su dugoročni prelazak na rad od kuće. Jedno istraživanje je pokazalo da čak 53 % zaposlenih vjeruje kako se njihova produktivnost nije promenila kao rezultat rada od kuće, dok 24 % njih smatra da se čak i povećala, dok 23 % zaposlenih je reklo kako im je produktivnost pala. Promena načina na koji radimo mogla bi da poveća produktivnost, izbegne davanje otkaza i oslobodi vreme koje za promenu možemo da utrošimo na vlastito zdravlje, blagostanje i razonodu
Pošto zaposleni uspešno rade od kuće, potreba za fizičkim kancelarijskim prostorom je pod znakom pitanja. Neke organizacije vide blagodeti od odustajanja od zakupa i omogućava rad na daljinu na neodređeno vreme.
Međutim, da li je to dobra ideja?
Prema studiji napravljenoj na preko 1.000 zaposlenih koji rade na daljinu, pokazao je da rad na daljinu uzrokuje da radnici izgube osećaj ravnoteže između posla i života tokom pandemije, što uključuje da su zaposleni doživljavaju mentalnu iscrpljenost, da prisustvuju dosta duže na video sastancima, razgovaraju o osetljivim informacijama na video pozivima, što govori da je da je osećaj mrežne sigurnosti u radu u kancelariji mnogo veći u odnosu na rad od kuće.
Bez kancelarije, firme imaju pristup većem fondu talenata. Nezavisno od lokacije, novi zaposleni mogu doći iz celog sveta. Zapošljavanje postaje raznovrsnije i uključuje različite grupe ljudi. Takođe nudi i manje razmišljanja o prednostima, poput zadržavanja žena u timu. Jedno istraživanje pokazalo je da je gotovo trećina majki napravila pauzu u karijeri jer im nisu pružene fleksibilne mogućnosti da ostanu. Današnje tehnologije olakšavaju intervjuisanje, zapošljavanje i obuku ljudi koji rade na daljinu.
Potpuno zatvaranje kancelarija 2021. godine neće se dogoditi za sve organizacije. Nekima će laknuti zbog ove vesti, jer prelazak na posao na daljinu nije svima bio lak.
Rad od kuće tokom pandemije nije bio isti svima . Neki zaposleni koji rade na daljinu imaju namenski kancelarijski prostor, brzi internet i odgovarajuću opremu. Drugi dele male prostore, radeći za svojim kuhinjskim stolom u malim domaćinstvima. Organizacije i HR mogu sigurno pomoći u prelasku na rad na daljinu. Ali na kraju dana, to neće odgovarati svima.
Uticaj rada na daljinu na mlađu generaciju
Možda će biti iznenađenje, ali mlađi radnici se više bore sa prelaskom iz kancelarije na daljinski rad. Iako se očekivalo da će generacija Z i milenijalci prihvatiti rad na daljinu, 45% smatra da je komunikacija i dobijanje informacija od kolega teško.
Jedno objašnjenje je da imaju manje iskustva, treba im više informacija i očekuju ih brzo. Druga je da im nije obezbeđena prava tehnologija. Zaposleni moraju biti opremljeni alatima za komunikaciju i saradnju kako bi efikasno radili od kuće.
Rad na daljinu generacije Z
Mlađi zaposleni takođe imaju veću verovatnoću da žive u zajedničkim ili manjim prostorima. Dok starije kolege mogu imati veće kuće i posebne kancelarije. Razlike prevazilaze prostor. Mlađi zaposleni takođe propuštaju socijalizaciju i mentorstvo koje se dešava u fizičkoj kancelariji. Kraj kancelarije mogao bi biti ometajući za one koji su u ranoj fazi karijere.
Put do posla je nešto što se činilo da zaposlenima koji rade na daljinu neće nedostajati. U stvari, radnici na daljinu mogu uštedeti 11 dana u godini prelaskom na delimični rad na daljinu. Za neke putovanje od kuće do kancelarije ima koristi za njihovo mentalno zdravlje. Fizičko putovanje omogućava zaposlenima da mentalno pređu sa posla na posao kući. Daljinski rad i zatvaranje kancelarijskog prostora zaposlenima mogu smanjiti njihov moral, što dovodi do stresa i sagorevanja.
Izjavom da će 2021. godine biti kraj kancelarije prilično je dramatična. Mnogi procesi rada zahtevaju fizičko prisustvo, poput proizvodnje, maloprodaje i zdravstvene zaštite itd. Dok su poslovi sa računarom koji zahtevaju veliko znanje prirodno pogodni za rad na daljinu. Dakle, vreme je da se usredsredite na budućnost posla i preispitati izgled kancelarije. Organizacije moraju pronaći ravnotežu između prisustva i fleksibilnosti. Na hibridnom radnom mestu, neki zaposleni vreme dele između kancelarije i radnog prostora. Drugi ostaju na punom random vremenu na poslu, ali svi zaposleni su retko istovremeno u jednom prostoru.
Sa manje ljudi u zgradi, firme mogu redizajnirati prostore prema potrebama zaposlenih. Možda zaposleni dolaze u kancelariju samo da bi se sastali sa kolegama radi mozganja, društvenih događaja ili treninga. U ovom slučaju, stolovi se mogu ukloniti i zameniti kreativnim sobama ili prostorima u stilu kafića.
Kancelarije će morati da osiguraju fizičko distancu i bolje mere zdravlja i bezbednosti zaposlenih.
37% zaposlenih radiće redovno od kuće, što je skok od 18% pre pandemije, a firmama verovatno neće trebati toliko prostora kao ranije. To bi moglo podstaknuti prelazak u zajedničke kancelarije sa dve ili više firme koja zajedno iznajmljuju. Zaposleni možda neće imati određeni radni prostor, već radni sto i rezervirati unapred. Organizacije bi takođe mogle da odluče da se decentralizuju i imaju regionalne centre u prostorima za coworking. To omogućava ljudima da se presele u jeftinija područja i uđu u kancelariju kada to žele.
Budućnost posla je u fleksibilnosti
Iako to možda nije kraj kancelarije, kraj je mozda za kancelarije od 9 do 5 od ponedeljka do petka. Radno mesto budućnosti je hibridno. Više od četvrtine zaposlenih prihvatiće hibridni rad do kraja 2021. godine.
Hibridni rad – budućnost
Ovaj fleksibilni stil rada uravnotežuje prednosti daljinskog rada, štedeći vreme i novac zaposlenima i firmama, nudeći bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Ako to nije kraj kancelarije, to je početak hibridnog radnog mesta i firme bi sada trebalo da osiguraju da zaposleni budu produktivni, motivisani i povezani.
U istraživanju kompanije McKinsey, utvrđeno je da je 85% ispitanika ubrzalo digitalnu transformaciju kako bi olakšalo saradnju zaposlenih od kada je počeo lockdown Covid-19. Virtualni sastanci, sesije, pozivi i dnevne interakcije između kolega zahtevaju savršenu tehnologiju.
Zaposleni moraju biti u mogućnosti da sarađuju u realnom vremenu, rade zajedno na dokumentima, šalju datoteke, obavljaju video pozive i još mnogo toga. Moraju biti u stanju da stvore prostore posvećene projektima i da osiguraju da svi u kancelariji ili kod kuće mogu biti u najboljem izdanju.
Platforme za saradnju poput Microsoft Teams-a olakšavaju ovaj timski rad. Iako je na početku Teams bio viđen kao alat za ćaskanje, on postaje centralni za digitalno radno mesto.
Izveštaj o stanju na daljinu za 2019
Saradnja i komunikacija su neke od najvećih borbi za radnike koji rade na daljinu. Izazov je odavno bio taj što je rukovodstvo mnogo uložilo u fizički radni prostor i zaboravilo na digitalno radno mesto. Daljinski i hibridni radnici oslanjaju se na digitalno radno mesto da bi primali informacije. Na primer, intranet ih održava u toku sa komunikacijama odozgo nadole. Platforma poput Teams-a omogućava im da daju ideje, pridružuju se diskusijama i virtuelno se uključuju na radno mesto. Kako organizacije nastavljaju sa hibridnim radom, digitalno radno mesto postaje ključni alat koji omogućava organizacijama da usklade zaposlene u kancelariji i na daljinu.